Pobjeda Ukrajine i sprečavanje teritorijalnog širenja Ruske Federacije bili bi pouzdana garancija mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i prosperitetne evropske budućnosti za sve zemlje i narode regiona. Na kraju, evropski partneri su iskreno priznali da je upravo ruski napad na Ukrajinu potaknuo EU da značajno intenzivira praktične napore za širenje na Zapadnom Balkanu. To je direktno uticalo na evropski put Crne Gore, koji je posljednjih godina doživio značajan napredak - kaže Gerasimenko

1)    Sjedinjene Američke Države najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara. Nova isporuka opreme Kijevu biće 72. od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Samo ovog mjeseca bile su  dvije isporuke američke vojne pomoći Ukrajini, jedna u vrijednosti od 988 miliona dolara i druga u vrijednosti od 725 miliona dolara. Da li Ukrajina ima dovoljno sredstava i oružja za odbranu do prve polovine 2025.?

Duboko smo zahvalni svim našim stranim partnerima na pomoći pruženoj Ukrajini nakon početka sveobuhvatne ruske invazije (koja, nažalost, traje već skoro 3 godine), posebno na vojno-tehničkoj pomoći. Crna Gora je, kao što znate, među takvim državama, pa ću još jednom naglasiti da će Ukrajina uvijek pamtiti pomoć prijateljske Crne Gore u ovom teškom vremenu. Sva ova pomoć doslovno spašava živote ukrajinskih branitelja i civilnog stanovništva.

Naravno, SAD su jedna od ključnih zemalja kada je u pitanju vojno-tehnička pomoć Ukrajini i ukrajinskoj vojsci. Američki doprinos je veoma teško precijeniti, mi visoko cijenimo odluke i korake američke vlade. Ali ovo nisu jedin paketi. Najnovije odluke Vašingtona da nam pruži moćne pakete vojne pomoći su pravovremene i aktuelne. U pripremi su i novi paketi. Uostalom, vidimo da ruska strana u praksi ne pokazuje želju za deeskalacijom i prekidom vatre. Naprotiv, u proteklih nekoliko mjeseci svjedočili smo nizu jasnih koraka eskalacije od strane Kremlja: napad balističkim raketama srednjeg dometa na grad Dnipro, uključivanje jedinica iz Sjeverne Koreje u borbe protiv ukrajinske vojske, eskalacija napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u zimskom periodu (što značajno pogoršava život civilnog stanovništva). 20. decembra bili smo svjedoci masovnog ruskog vazdušnog udara na centralni dio Kijeva, usljed kojeg je oštećena istorijska zgrada hrama Svetog Nikole, kao i zgrada u kojoj se nalaze Ambasada Crne Gore i niz drugih diplomatskih misije. U noć prije Božića, Ukrajina je ponovo bila podvrgnuta jednom od najvećih udara na energetsku infrastrukturu.

Očekujemo da bi raspoloživa sredstva i vojna oprema za Ukrajinu trebalo da budu dovoljni za odbranu od agresora u prvoj polovini 2025. godine. Istovremeno, izuzetno je važno da ova pomoć stigne brzo i u dovoljnim količinama, u skladu sa potrebama fronta i ukrajinske privrede.

2)    Sjedinjene Američke Države su saopštle da su pozajmile Ukrajini 20 milijardi dolara podržanih kamatom na zamrznutu rusku imovinu, što je dio paketa podrške G7 od 50 milijardi dolara koji je dogovoren ljetos. Administracija predsednika Džoa Bajdena je obećala da će poslati zajam prije kraja godine usred zabrinutosti da li će novoizabrani predsednik Donald Tramp nastaviti američku podršku Ukrajini. Da li očekujete da će biti prekinuta američka podrška sa novim predsjednikom?

Ne očekujemo radikalne promjene u odnosima s Vašingtonom nakon dolaska nove predsjedničke administracije na vlast u januaru. Ne vidimo nikakav razlog ili indikaciju za to. Izbori i smjena vladajućih političkih snaga su apsolutno normalan proces u svakoj demokratskoj zemlji. Efikasna komunikacija je već uspostavljena između Predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i novoizabranog Predsjednika SAD Donalda Trampa. Ukrajinski Predsjednik bio je jedan od prvih svjetskih lidera koji je čestitao Donaldu Trampu na pobjedi. Njihov telefonski razgovor je već obavljen, kao i sastanak u Parizu uz pomoć francuskog Predsjednika Emmanuela Makrona.

Želio bih da naglasim da Ukrajina tradicionalno uživa dvostranu podršku američkog Kongresa. Štaviše, Ukrajina je već imala prilično pozitivno iskustvo saradnje sa administracijom Donalda Trampa tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata 2016-2020. I, što je zanimljivo, upravo je u tom periodu Ukrajina primila prve isporuke oružja iz Sjedinjenih Država. Osim toga, već smo vidjeli niz izjava Donalda Trumpa, u kojima je jasno stavio do znanja da je zainteresiran za jaku poziciju Ukrajine i da neće zaustaviti pomoć.

Dakle Ukrajina i u narednoj godini očekuje nastavak podrške i pomoći od strane američkih partnera. SAD su strateški partner Ukrajini, a uspješna, evropska, demokratska i nezavisna Ukrajina u potpunosti odgovara nacionalnim interesima SAD-a. Konkretni načini i snažna rješenja za okončanje rata i postizanje pravednog mira za Ukrajinu bit će razvijeni nakon što novi američki Predsjednik preuzme dužnost.

3)    Da li je u ovoj fazi moguć direktan sukob Rusije i NATO?

Oružani sukob vjerovatno neće izbiti baš sjutra. Sve dok Ukrajina pruža efikasan otpor i zaustavlja agresivne planove Kremlja, naši evropski susjedi ne mogu se bojati direktnog napada i mogu uporno jačati svoju odbranu. Ako želite, to je ukrajinski bezbjednosni kišobran protiv širenja rata. Međutim, vidimo porast broja i aktivnosti raznih provokacija Moskve protiv zemalja članica NATO-a. O njima i odgovoru ovih zemalja na ovakve nasrtaje pisala je međunarodna i crnogorska štampa. Prije svega, valja shvatiti (a to posebno dobro razumiju naši susjedi) da Rusija svojom agresivnom politikom jasno pokazuje da agresivni planovi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. I s tim u vezi, želio bih podsjetiti na nedavne riječi stalne predstavnice Velike Britanije pri UN-u Barbare Woodward, koja je prošlog mjeseca predsjedavala Vijećem sigurnosti UN-a: „Putin se neće zaustaviti na Ukrajini“. Generalno, ruska strategija se zasniva na ideji vraćanja ruske dominacije na čitavom postsovjetskom i istočnoevropskom prostoru i vraćanju na stare geopolitičke granice, moguće čak i iz vremena Ruskog carstva. Manija imperijalne veličine, zavist, ljubomora i ogorčenost prema zemljama Zapada, nastojanje da se dokaže snaga i ambicije. Nek i po cijenu kolosalnih ljudskih žrtava i uništenja. Nažalost, takav je naš istočni susjed. Takva je sadašnja vlast u Kremlju, a najgore je što većina ruskog društva saosjeća s tom politikom i ne vidi u njoj nikakve probleme. Strategije „umirivanja“ Rusije pokazala se, blago rečeno, ne baš efikasnom. Ključ stabilnosti nije u ustupcima agresora, ne u zadovoljavanju njegovih teritorijalnih nasrtaja, koji bi zapravo narušili same temelje međunarodnog prava, već u odlučnosti Zapada da podrži Ukrajinu, a samim tim i međunarodni poredak zasnovan na jasnim pravilima. I to ne u vještačkim "crvenim linijama" pred prkosnim agresivnim ponašanjem Rusije na međunarodnoj areni, već u odlučnim akcijama koje bi jasno stavile Moskvi da znanja da shvati da će svi pokušaji daljeg uništavanja već narušene sigurnosti i stabilnosti u Evropi biti zaustavljeni. Prethodne godine su jasno pokazale da se ruska agresija može savladati i  pobijediti na bojnom polju, za to je potrebno jedinstvo, odlučnost i hrabrost svih partnera.

4)    Zašto Ukrajinci više traže pomoć od SAD, kada bi mogli da traže od Evropljana, posebno nakon sklapanja sporazuma o bezbjednosnim garancijama?Kako komentarišete susret slovačkog premijera i Putina?

Prije svega, ovdje je važno naglasiti da vojna pomoć Ukrajini nije dobrotvornost, već doprinos saveznika sopstvenoj bezbjednosti. Uz SAD, EU kao savez i same evropske zemlje su strateški važni partneri Ukrajine u ovom iscrpljujućem ratu protiv ruskog imperijalističkog agresora. Njemačka, Poljska, Velika Britanija, Francuska, Češka, Italija, baltičke države, Crna Gora i druge evropske zemlje. Lista se može nastaviti. Veoma cijenimo njihov doprinos odbrani Ukrajine. Tokom protekle godine, generalno smo bilježili povećanje obima vojno-tehničke pomoći Ukrajini od strane evropskih partnera. I to da ne spominjemo još jednu izuzetno važnu dimenziju – humanitarnu. O milionima ukrajinskih državljana koji su bili primorani da pobjegnu od ruske agresije i okupacije i koje su evropske zemlje, uključujući i Crnu Goru, gostoljubivo primile. Stoga nam je dalja pomoć sa obje strane Atlantskog okeana podjednako važna.

Što se tiče EU, indikativno je da je Ukrajina prva zemlja koju je nakon stupanja na dužnost posjetio novi predsjednik Evropskog vijeća Antoniu Košta. EU je bila i ostala naša snažna podrška i prijatelj. I Ukrajina, kao i Crna Gora, svoju budućnost vidi u EU.

Što se tiče Slovačke, vjerovatno ste već vidjeli komentar Predsjednika Ukrajine koji je dao svoju ocjenu trenutnog stanja. Osnovno pitanje je jedinstvo zajedničke politike EU, posebno u tako osjetljivoj oblasti kao što je energetska sigurnost. Uglavnom, većina evropskih zemalja uspjela je da se riješi energetske zavisnosti od Ruske Federacije i uspješno diverzifikuje puteve snabdijevanja energijom. Zato je veoma važno da evropska politika u oblasti energetike bude jedinstvena, kako niko od partnera ne bi želio da povećava takvu zavisnost. Evropska pravila treba da budu jača, kako je naglasio naš Predsednik. Slovačka je bila i jeste naš važan susjed, koji je pružio bitnu vojno-tehničku i humanitarnu pomoć Ukrajini suočenoj s ruskom sveobuhvatnom vojnom agresijom. Odnosi između naših država su tradicionalno prijateljski i vrlo sadržajni u praktičnoj sferi. I želimo da ostanemo uz Slovačku u postojećem konstruktivnom i obostrano korisnom kursu partnerstva. Tome težimo i računamo na reciprocitet.

5)    Koliko je pobjeda Ukrajine važna za Evropu, ali i za naš region zato što se Ukrajinici na ratištu bore protiv Kremlja koji konstantno destabilizuje naše države?

Evropa i Amerika, EU i NATO, ulažući značajna sredstva u pomoć Ukrajini, ulažu u sopstvenu bezbjednost. Ovo je posebno relevantno za Evropu, kojoj je agresivna militaristička Rusija neposredni susjed i bezbjednosna prijetnja. Novac i oružje za Ukrajinu danas umjesto života sopstvenik vojnika sjutra. Očigledno je da rusko-ukrajinski rat nije samo međudržavni ili međunacionalni oružani sukob ili rat oko određenih teritorija. Pošto se već skoro tri godine odupire ruskim osvajačima, Ukrajina služi kao štit za Evropu i sprječava agresivne akcije Ruske Federacije protiv drugih evropskih država. U tom kontekstu, otpor Ukrajine agresivnom ratu Ruske Federacije izuzetno je važan za bezbjednost i stabilnost regiona Zapadnog Balkana. Rusija je zainteresovana za podsticanje sukoba širom svijeta kako bi skrenula pažnju međunarodne zajednice sa sopstvenih zločina protiv Ukrajine. A Zapadni Balkan je jedan od regiona gdje Kremlj čini takve napore posebno vidljivo, a takođe ima svoje specifične načine, alate i poluge uticaja. Nažalost, vaš region ima tešku istoriju, tu postoje stare bolne rane i kontradikcije koje bi Ruska Federacija najradije iskoristila što je više moguće za destabilizaciju. Što više haosa, to bolje za Moskvu. Pobjeda Ukrajine i sprječavanje teritorijalnog širenja Ruske Federacije bila bi pouzdana garancija mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i prosperitetne evropske budućnosti za sve zemlje i narode regiona. Na kraju, evropski partneri su iskreno priznali da je upravo ruski napad na Ukrajinu potaknuo EU da značajno intenzivira svoje praktične napore za širenje na Zapadnom Balkanu. To je direktno uticalo na evropski put Crne Gore, koji je posljednjih godina doživio značajan napredak.

Iskoristio bih i ovu priliku da čestitam vašoj zemlji na nedavnim važnim dostignućima na ovom putu i poželim uspješnu i brzu implementaciju strateškog evropskog cilja. Vaš uspjeh je i naš uspjeh, uspjeh cijele ujedinjene Evrope.

6)    Pobjeda je jedini medij koji na naslovnici objavlju „ne ratu u Ukrajini“, a Cetinje je jedini grad koji protestuje zbog agresije Rusije na Ukrajinu. Možemo li zajedno trijumfovati nad Rusijom?

Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost Vašoj medijskoj kući. Iskreno cijenimo uređivačku politiku "Pobjede" i njen apsolutno jasan stav o solidarnosti sa ukrajinskim narodom i osudi ruske agresije na Ukrajinu. Ono što se objavljuje na naslovnoj strani "Pobjede" od februara 2022. je zaista jedinstven presedan i to na medijskoj sceni ne samo Crne Gore. Pominjem to u svakoj prilici. Ponosni smo što imamo tako odane prijatelje u ovoj zemlji.

I ja, i Ukrajinci uopšte, osjećamo iste lijepe emocije prema staroj crnogorskoj prijestonici Cetinju. Ovaj grad zauzima posebno mjesto u našim srcima. A redovne (i ranije čak i dnevne) šetnje solidarnosti sa Ukrajinom u ovom ponosnom istorijskom gradu pod Lovčenom takođe su jedinstveni presedan za cijelu Evropu. Ipak, duboke slobodarske tradicije crnogorskog naroda i njegove istorijske prijestonice daju se osjetiti. Crnogorci, s obzirom na sopstvenu burnu i krvavu istoriju stalne borbe za slobodu i nezavisnost protiv mnogo jačih protivnika, imaju posebno razumijevanje za situaciju u kojoj se ukrajinski narod trenutno nalazi. Osim toga, ujedinjuju nas zajedničke civilizacijske demokratske vrijednosti i zajednički evropski put. I ne bi bilo pretjerano reći da su Crnogorci naš bratski narod. Hiljade Ukrajinaca koji su tokom rata našli privremeno utočište u Crnoj Gori, mogli su se u to uvjeriti i tavko iskustvo i uspomene će ponijeti sa sobom kroz cijeli život.

Sada su Ukrajinci najviše zainteresovani za mir. Ukrajinski narod je pokazao kakvu je visoku cijenu spreman platiti za svoju slobodu i nezavisnost. Nismo mi započeli ovaj rat. Sve što želimo je pravedan i trajan mir, kao i sigurnu budućnost Ukrajine. Ovo će biti naša pobjeda. Imamo jasnu viziju kako okončati rat, što je sadržano u Formuli mira i Planu pobjede. Ali želim da naglasim da nijedan pouzdan i trajni mir u Evropi neće biti postignut po cijenu ustupanja ukrajinskih teritorija agresoru. Naš otpor je doprinos zajedničkoj sigurnosti Evrope.

Na kraju, svim čitaocima Vašeg lista i svim Crnogorcima čestitam Novu godinu i poželim im dalje uspjehe i dobro u narednoj godini.